Još u davna vremena astrologija je, osim s filozofijom i astronomijom, bila neraskidivo vezana i s religijom odnosno mitologijom. Prema bogovima grčkog panteona naziv su dobili planeti Sunčevog sustava. I ne samo to. Izrazi koje i dan danas koristimo u svakodnevnom govoru sežu daleko u mitološku građu klasičnog svijeta – tako je Afrodita odnosno Venera sinonim za ljepotu. Merkur za glasnika ili trgovca, Mars za ratnika, Apolon za ljepotu i snagu…
Baština stare Grčke pala je u zaborav tijekom srednjeg vijeka no kulturnim i umjetničkim procvatom u doba renesanse klasični mitološki likovi oživljavaju punom snagom kao da nikada i nisu bili zaboravljeni. Ipak, mitološka građa se jače počela integrirati u astrološka tumačenja tek u 20. stoljeću u teoriji i praksi takozvane britanske astrološke struje koja se kasnije pretvorila u psihološku astrologiju. Tome je pridonijelo i učenje švicarskog psihoanalitičara Carla Gustava Junga koji je proučavao mitove i smatrao ih važnim kako u kulturološkom tako i u psihoanalitičkom pogledu.
Mitovi, njihovi junaci i njihove dogodovštine uvijek su nanovo inspirativni i mogu poslužiti u astrološkoj analizi. Svi mi imamo svoje osobne i obiteljske mitove, u većoj ili manjoj mjeri slične mitovima koje susrećemo u kulturama različitih zemalja. Analizirajući mitove možemo u njima pronaći koristan materijal, motive koje naliče temama iz naših života. Identificiranje se s junacima mitova i njihovim dogodovštinama može nam pomoći u drugačijem gledanju na naše vlastite živote kao i mogućnosti razrješavanja naših osobnih problema i zamršenih situacija.
Tako i svaki znak Zodijaka ima više mitova koji slikovito opisuje njegove osnovne karakteristike i često govori nam o njemu više nego tisuće detaljnih standardnih astroloških opisa. Snaga mita raste njegovim ponavljanjem i prepričavanjem svaki put otkrivajući nove i nove detalje.
Krenemo li od početka Zodijaka, sa znakom Ovna, vidjet ćemo kako su mitovi s njime povezani izrazito avanturističke i dinamične prirode, poput mita o Jasonu i zlatnom runu, ali i bajke o Crvenkapici koja se samo na prvi pogled čini malom i nezaštićenom djevojčicom. Razmislite malo koliko je samostalnosti, odlučnosti i hrabrosti u ovoj maloj junakinji koja sama odlazi posjetiti baku na putu kroz veliku šumu? No ona previše ne razmišlja i ne analizira, baš kao i znak s kojim je povezujemo – kreće u akciju, ravno prema svome cilju. S Ovnom povezujemo i boga Aresa, boga rata, ali nažalost ne i boga pobjede. Poput znaka na koji nas asocira, Ares baš nije taktičan ni organiziran – često ide ´glavom kroz zid´ i zbog toga plaća visoku cijenu. Priča o kojoj bi dobro trebao razmisliti svaki Ovan.
S Bikom povezujemo mitove koji govore o borbi glavnog lika s vlastitim instinktima kao što je to u mitu o Minotauru ili bajka o Ivici i Marici. Minotaur, strašno čudovište koje se hrani ljudima, sramota cijele Krete, zatvoren je u labirintu zato što se njihova kraljica zaljubila u Posejdonovog svetog bika i s njim začela polučovjeka-polubika. Drastične stvari zahtijevaju drastična rješenja – na kraju je Tezej morao usmrtiti Minotaura, a slični rasplet događanja u svojim životima trebali bi izbjegavati Bikovi, skloni pretjerivanjima i ekstremima svake vrste, sve dok ih u tome vanjske okolnosti ne zaustave. Također, Ivicu i Maricu u mračnu šumu k zloj vještici natjerala je glad. A kuća od kolača i bombona, umjesto da je utoli, postala je smrtonosna zamka. Ove priče trebale bi poslužiti kao upozorenje Bikovima koji dozvoljavaju da im strasti kontroliraju život i njihove vrline pretvore u mane.
Lepršav i živahan mit prati znak Blizanaca – naravno, riječ je o Hermesu, glasniku bogova, zaštitniku trgovine i raskršća, ali i lopova i lažaca. Također, s Blizancima povezujemo i mit o Dioskurima, smrtno-besmrtnim blizancima Kastoru i Polideuku koji su nerazdvojno ratovali, ali i nakon Polideukove smrti uspjeli ostati uvijek zajedno, što na Olimpu što u podzemnom svijetu. U podzemni svijet redovito je zalazio i Hermes jer je jedna od njegovih zadaća bilo i vođenje mrtvih duša u Had, u njegovoj funkciji Psihopompa. Ova dva mita govore nam ono što zapravo znamo o ovom znaku – njegovoj sposobnosti promatranja svake životne situacije i svake osobe iz različitih perspektiva iako ovaj talent često nazivamo dvoličnošću i nepostojanošću. Blizanačka bajka je i Petar Pan, posve očekivano priča o dječaku koji ne želi odrasti i prestati se igrati i tako na sebe preuzeti odgovornost i obaveze zrele, odrasle dobi. Jer, razmislite li malo bolje, biti odrastao nije uopće zabavno.
Lunarni znak Raka povezujemo su lunarnim boginjama – Artemidom, Herom i Hekatom. Sve tri boginje odlikuje nepredvidljivost, ćudljivost te zaštitnički odnos prema ženama i djeci, sve osobine koje možemo pripisati i onima rođenima u znaku Raka. Artemida, boginja lova, luta šumovitim predjelima i okrutno kažnjava svakog tko joj se zamjeri. Tako na primjer lovca Akteona pretvori u jelena kojeg rastrgaju vlastiti lovački psi samo zato što ju je vidio golu jer se kupala. Ništa manje okrutna nije ni Hera, zaštitnica braka i žena vrhovnog boga Zeusa. Posebno je osvetoljubiva bila kada su u pitanju bile ljubavnice njezinog muža, a one su bile mnogobrojne. Hera, prethelensko božanstvo, bila je noćna ptica, vladarica čudovišnih bića i čarobnica, božica koju ne biste poželjeli sresti noću jer bi vas mogla začarati i učiniti da se izgubite sa svog puta. Rakova bajka je Snjeguljica, priča o prekrasnoj mladoj djevojci koja radi ljubomorne maćehe mora otići od kuće. U kući patuljaka sve je idealno i tko zna dokle bi trajala ta idila da se opet nije pojavila zla maćeha ponudivši Snjeguljici otrovnu jabuku. Ipak, priča završava sretno – Snjeguljicu iz dubokog sna budi princ što označava početak novog ciklusa u njezinom životu – inicijaciju iz djevojke u ženu što joj pruža mogućnost da se u potpunosti ostvari. Tako i Rakovi mogu živjeti u svijetu svojih snova i mašte sve dok ih život ne probudi čarobnim poljupcem kako bi se realizirali na partnerskom i obiteljskom planu.
Uz znak Lava prirodno odgovaraju junački mitovi pa nije ni čudno što je jedan od njih mit o Heraklu, legendarnom grčkom heroju. On po nalogu kralja Euristeja mora izvršiti čak dvanaest teških zadataka od kojih je najpoznatiji njegovo svladavanje nemejskog lava. Strašnu zvijer pokušao je dokrajčiti lava mačem i batinom, ali je uspio tek uhvativši se s njim u koštac golim rukama. Kao trofej iz tog poduhvata uzeo je lavlje krzno koje je postalo njegov zaštitni znak. Tako se i oni rođeni u znaku Lava moraju izboriti s vlastitim neobuzdanim porivima i transformirati ih u kreativnost. Tu poruku podcrtava i drugi mitološki lik vezan uz znak Lava – Apolon, bog sunca, simbol pobjede razuma nad žestinom, kontroliranja sebe i vlastitih nagona. Za razliku od toga Carevo novo ruho ne govori tako laskavo o ovom znaku – car, glavni lik ove bajke, tašt je i samodopadan u tolikoj mjeri da ga vješto zavaraju dva slatkorječivca i naprave od njega budalu pred njegovim vlastitim podanicima. Tako i neki Lavovi jednostavno ne mogu živjeti bez «hrane» za njihov ego, ma koliko god ih to zapravo u konačnici koštalo. Bez obzira na njihovu pojavnost i samopouzdan stav, potrebno im je da se osjećaju prihvaćenima, voljenima, posebnima. I oni koji to shvate, mogu tu njihovu slabost iskoristiti. Sve dok neki iskreni glas ne povikne: „Car je gol!“.
Naravno da su mitovi povezani sa znakom Djevice priče koje možda baš i ne počinju naročito glamurozno, ali na kraju imaju itekako sretan kraj. Tu je mit i o Perzefoni odnosno o Kori, kćeri boginje Demetre koji otme strašni Had i prisili joj da mu bude žena. Ovo je priča o odrastanju i samoostvarenju. Kora je živjela idilično sa svojom majkom koja joj je dala sve što je poželjela, ali se do kraja realizirala tek kao Perzefona, kraljica podzemnog svijeta, uz moćnog i bogatog supruga Hada. I Demetra, Korina majka i boginja vegetacije i plodnosti, sukladna je znaku Djevice – po mitu ona je naučila ljude ratarstvu i učinila ih donekle neovisnima o hirovima prirode te im omogućila da uz predan rad i trud osiguraju vlastitu egzistenciju. Bajka Ružno pače o neuglednoj maloj ptici koja traži svoje mjesto pod suncem prava slika znaka Djevice. Ona se uporno trudi, predana je u svakom trenutku, sluteći kako će doći i njenih pet minuta. Baš kao i oni rođeni u znaku Djevice koji se možda nemaju baš čine pohvaliti kada je u pitanju izgled, status ili vještina snalaženja u društvu. Ali oni imaju puno drugih kvaliteta, koje prije ili kasnije dođu na vidjelo, dovodeći ove ljude na mjesto koje zaslužuju.
